ŠEĆERNA BOELST
Šećerna bolest poprima razmjere globalne epidemije jer broj oboljelih osoba u svijetu raste na razine koje su bile nezamislive prije samo nekoliko desetljeća. Postoji više razloga za ovu pojavu, a najznačajniji je promjena životnog stila koji obilježava veću količinu visokokalorične hrane i smanjenu tjelesnu aktivnost.
Procjenjuje se da u Svijetu ima prema procjenama International Diabetes Frderation (IDF) u 2021. godini 783 milijuna osoba u dobi od 20 do 79 godina koje žive sa šećernom bolešću. Smatra se da polovica oboljelih osoba nema postavljenu dijagnozu bolesti te se ne pridržava preporuka o zdravoj prehrani i fizičkoj aktivnosti, a ne dobiva ni lijekove. Među nešto više od 4 milijuna osoba koje godišnje umru zbog šećerne bolesti, svaka druga osoba mlađa je od 60 godina.
U Europi od šećerne bolesti boluje 69 milijuna osoba u dobi od 20 do 79 godina.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), u Hrvatskoj je u 2020. bilo 310.212 osoba sa šećernom bolesti, a broj oboljelih povećava se iz godine u godinu. Istraživanja od ranije pokazuju da u Hrvatskoj tek 60% oboljelih osoba ima postavljenu dijagnozu šećerne bolesti te se procjenjuje da je ukupan broj oboljelih blizu 500.000.
EDUKACIJA OSOBA SA ŠEĆERNOM BOLEŠĆU
Edukacija osoba sa šećernom bolešću spada u temeljne mjere liječenja, jedna je od primarnih zadaća svih zdravstvenih profesionalaca a posebno medicinskih sestara (prvostupnica sestrinstva). Edukacijom se nastoji djelovati na promjenu životnog stila oboljelih. Zdravstveni profesionalci, prvenstveno prvostupnice sestrinstva trebaju se usredotočiti na to kako pomoći pacijentima da promijene i usklade svoje životne navike od trenutka postavljanja dijagnoze, tijekom svih narednih evaluacija i edukacija, tijekom procjena kroničnih komplikacija, podrške kod komorbiditeta kako bi se poboljšala skrb za oboljele. Cilj edukacije osoba sa šećernom bolešću je postizanje i održavanje pacijentove neovisnosti, dostizanje kompetentnosti za vlastito zbrinjavanje bolesti i učinkovitosti u upravljanju njihovom bolešću. Temeljne mjere liječenja uključuju pravilnu individualno prilagođenu prehranu i tjelesnu aktivnost. Edukacija se provodi kroz programe strukturirane edukacije u koje su uključeni dijabetolog i prvostupnica sestrinstva – edukator i/ili nutricionist i fizioterapeut. Temeljne mjere liječenja primjenjuju se kontinuirano od postavljanja dijagnoze šećerne bolesti, neovisno o vrsti medikamentozne terapije.
Edukacija i podrška pacijentima sa šećernom bolešću potrebna je tijekom cijelog života za učinkovito samozbrinjavanje. Postoje 4 točke kada je potrebna pojačana potpora i edukacija prvostupnica sestrinstva:
- Kod postavljanja dijagnoze šećerne bolesti
- Kod godišnjih pregleda za procjenu edukacije, prehrane i emocionalnih potreba
- Kada se pojave nove komplikacije bolesti (zdravstveni uvjeti, fizička ograničenja, emocionalni čimbenici ili pogoršanje životnog standarda)
- Pri prijelazima skrbi (npr. iz pedijatrijske u dijabetološku skrb) te kod uvođenja novih kompliciranijih terapija
Šećerna bolest zahtijeva od pacijenata s dijabetesom da na dnevnoj bazi donose brojne odluke o prehrani, tjelesnoj aktivnosti i primjeni lijekova. Edukacija pruža temelj za pomoć osobama s dijabetesom u donošenju odluka i provođenju aktivnosti te se pokazalo da poboljšavaju zdravstvene ishode. Kako bi osobe s dijabetesom mogle naučiti niz vještina za upravljanje svojom bolešću, od presudne je važnosti početna edukacija o temeljnim mjerama liječenja uz stalnu podršku, evaluaciju i edukaciju.
Edukator za šećernu bolest – prvostupnica sestrinstva
Edukaciju osoba sa šećernom bolešću u Hrvatskoj provode prvostupnice sestrinstva – dodiplomska razina obrazovanja koje posjeduju kompetencije stečene obrazovanjem i dodatnim usavršavanjem iz područja šećerne bolesti. Medicinske sestre sa završenim diplomskim obrazovanjem provode edukaciju medicinskih sestara svih razina sestrinskog obrazovanja te provode znanstveno istraživački rad.
Medicinske sestre Sveučilišne klinike za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac Referentnog centra za dijabetes Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske više od 25 godina provode tečajeve za trajnu edukaciju medicinskih sestara/tehničara pod krovnim nazivom „Posebnosti skrbi za osobe sa šećernom bolešću“. Tečajevi u namijenjeni medicinskim sestrama svih razina obrazovanja i svih područja rada: primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite, kao i medicinskim sestrama koje rade u sustavu socijalne zaštite (domovi za stare i nemoćne…).
Tečajevima za trajnu edukaciju medicinskih sestara/tehničara nastojimo podići svijest medicinskih sestara o prednosti prakse utemeljene na dokazima u poboljšanju ishoda edukacije pacijenata, uključujući između ostaloga smanjenje bolničkih troškova, smanjenje dana ležanja, povećanje sigurnosti pacijenata i kvalitete zdravstvene njege.
Medicinskim sestrama nastojimo prenijeti znanja i vještine kako bi svojim radom i edukacijom kod pacijenata postigli poboljšanje cjelokupnog zdravstveno stanja. U konačnici cilj rada prvostupnica setrinstva – edukatora je osnaživanje pacijenata sa šećernom bolešću za stjecanje znanja, savladavanja vještina, usvajanja odgovarajućeg ponašanja, razvijati vještine rješavanja problema i suočavanja s problemima kako bi se prevladale prepreke koje su nastale u suživotu sa šećernom bolešću.
PREVENCIJA KRONIČNIH NEZARAZNIH BOLESTI
Moderan način života, te izostanak dobrih i dominacija loših životnih navika, s vremenom dovode do obolijevanja. Najčešće bolesti koje nastaju kao posljedica lošeg životnog stila su kronične nezarazne bolesti.
Ljudi danas sve češće postaju svjesni važnosti prevencije kroničnih bolesti tjelesnim vježbanjem (kineziologija), primjerenom prehranom (nutricionizam) i kvalitetnom brigom o mentalnom zdravlju (psihologija).
NUTRICIJA
Mnoge hranjive tvari u hrani promiču zdravlje i štite tijelo od bolesti. Dobra prehrana može obrnuti smjer razvoja postojećih bolesti.
Kako bi tijelo nesmetano funkcioniralo, važna je nutritivno bogata i kvalitetna hrana koja će nam u što manje zalogaja dati što više blagodati. Zdrava je prehrana ona kada je sva hrana, koja se u toku dana unosi u organizam, tako kombinirana da organizam dobije sve što mu je potrebno za normalno funkcioniranje. Zato se zdravom prehranom smatra ona prehrana kojom se u organizam unosi optimalna količina bjelančevina, masti, ugljikohidrata, vitamina, minerala i vode.
TJELESNA AKTIVNOST
Važnost redovite tjelesne aktivnasti danas je, zbog sjedilačkog načina života, bitnija nego ikad prije. Redovita tjelesna aktivnost pomaže unaprijediti sveukupno zdravlje i tjelesnu kondiciju i smanjiti rizike za razvoj brojnih bolesti i stanja.